Otok fascinantnih „mjesečevih“ krajolika s najrazvedenijom obalom na Jadranskom moru.

Otok Pag jedan od najvećih Jadranskih otoka: sa 285 km 2 peti po veličini, a sa 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža. Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, koje se često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Zbog položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake bure, otok Pag je gotovo čitav prekriven posolicom iz Velebitskog kanala. Pag je najveće carstvo kamenjara na Jadranu ispresijecano dugim suhozidima, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatično bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru.

Otok Pag jedan od najvećih Jadranskih otoka: sa 285 km 2 peti po veličini, a sa 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža. Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, koje se često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Zbog položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake bure, otok Pag je gotovo čitav prekriven posolicom iz Velebitskog kanala. Pag je najveće carstvo kamenjara na Jadranu ispresijecano dugim suhozidima, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatično bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru.

Sol je također proizvod po kojem je otok poznat i jedinstven. Sol se na hrvatskoj obali proizvodila na brojnim lokacijama ali najintenzivnije upravo na Pagu zahvaljujući izuzetnim klimatskim prilikama i povoljnoj glinenoj podlozi. Tradicionalan način proizvodnje soli prirodnim isparavanjem napušten je prije 25 godina kada je na predjelu Svilno, 5 km južno od grada Paga izgrađena tvornica soli. Danas je „Solana Pag“ najveći proizvodni pogon soli u Hrvatskoj s godišnjom proizvodnjom od oko 30 000 tona.

Paški sir

Paški sir - Sir proizveden od mlijeka ovaca koje pasu po brdskim pašnjacima koji obiluju aromatičnim biljkama koje su zbog čestih bura izloženi posolici. Upravo zbog takve paše ovaca Paški sir ima specifičnu i prepoznatljivu aromu.

Paška čipka

Paška čipka - Jedan od najpoznatijih hrvatskih suvenira. Izrađuje se u gradu Pagu na otoku Pagu, šije se iglom i do danas je sačuvana u izvornom obliku. Pašku čipku je moguće nabaviti od čipkarica koje tijekom ljetnih mjeseci šiju pred vratima svoje kuće.

Paški trokut

Samo koji kilometar od Novalje nalazi se prirodni fenomen, megalitski otisak usred oštrog kamenjara poznat kao "Paški trokut". Trokut je istokračan, veličine 32x32x22 metara i ima oblik otiska glačala, a kamenje unutar njega je svjetlije i posve drukčije od okolnog kamenja. Do dan danas nije znanstveno objašnjena ta pojava.

Kolanjsko blato ornitološki rezervat

Močvarno stanište koje se ističe bogatstvom i raznolikošću ptičjeg svijeta. Radi svoje važnosti za očuvanje biološke raznolikosti zaštićeno je kao ornitološki rezervat. U Kolanjskom blatu i bližoj okolici zabilježene su 163 ptičje vrste, od kojih je 66 gnjezdarica. U vrijeme selidbe i zimovanja u tršćacima se sklanjaju razne vrste ptica. Neke obitavaju na okolnim livadama, a poneke se gnijezde na obližnjem otočiću, a u blato se dolaze hraniti obiljem riba. Velo blato savršeno je za fotografe koji žele izbliza snimiti različite vrste ptica. Postavljena je osmatračnica na samom rubu Velog blata koja služi za promatranje, razgledavanje i fotografiranje ptica i ostalog močvarnog svijeta.

Vrh Sveti Vid

Sveti Vid je najviši vrh otoka Paga, a nalazi se na visini od 348 metra nadmorske visine. Tu je izgrađena crkvica sv. Vida podignuta u 14. stoljeću. S vrha se pruža pogled na većinu otočnih naselja; Pag, Kolan, Šimuni, Mandre i Košljun te susjedne otoke: Rab, Lošinj, Silbu, Olib i Maun. Do vrha Svetog Vida može se doći s nekoliko označenih planinarskih staza; od Dubrave usponom prema vrhu te od Kolana. Novouređenom stazom od stare jezgre Šimuna moguć je prilaz i automobilom.

Suhozidi

Suhozidi i meje su važan dio paške prošlosti i vječni spomenik teškog života paškog težaka koji ih je stoljećima gradio i održavao. Po dužini očuvanih suhozida, od oko tisuću kilometara, otok Pag je jedno od najbogatijih područja takve izgradnje u Hrvatskoj. Podizali su se kao prirodne granice između pašnjaka, dovoljno visoki da ih ovce ne mogu preskočiti te snažni da ih bura ne može srušiti. Njihova izgradnja nije bila lagana. Zbog njihove iznimne važnosti te u cilju sprječavanja njihova uništavanja, započelo se s aktivnostima zaštite suhozidne gradnje na Pagu.